Porazno je koliko se aktivno radi na tome da izborni dan ne bude oslobođen dokazanih izbornih krađa i prevara. Iako smo svi svjesni da se izbori kradu, s obzirom na to koliko se političari bore da zadrže mehanizme kojima mogu krasti izbore, to nas navodi da se zapitamo kolike su zaista razmjere njihovih krađa i ima li vlasti bez krađe izbora?
Nakon što su nove izborne tehnologije uspješno testirane na Lokalnim izborima 2024. godine, sa pripremama za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića za Opće izbore 2026. godine trebalo se početi odmah, međutim, posljednje dvije godine su obilježene brojnim problemima.
Problem 1: Političari ne žele izborne tehnologije!!!
Podsjećamo, odlukom OHR-a, ne radom političara na državnom nivou, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kojim se uvode nove tehnologije u izbore u BiH, čime je riješen jedan od prvih problema za uvođenje novih tehnologija, a to je postojanje zakonskih pretpostavki da se one uvedu, što je na prvu bilo sve što je potrebno da građani dobiju one čemu se nadaju već godinama. Međutim, to je u praksi značilo da je potrebno provesti reformu do kraja i poduzeti još niz koraka, za što među političarima, kojima u prilog ne idu izborne tehnologije, nije bilo volje.
Problem 2: Za izborne tehnologije je potreban novac kojeg nema! Gle čuda, opet ga političari ne daju!
Nakon bezuspješnih pokušaja da političari rade na tome da novac bude osiguran CIK-u za nove tehnologije. OHR je ponovno intervenisao julu 2025. godine i donio odluku kojom je otkočen proces uvođenja skenera glasačkih listića i elektronske identifikacije birača na svim biračkim mjestima u državi. Ovom Odlukom, sredstva koja su potrebna CIK-u za nabavku izbornih tehnologija dostupna su iz dobiti Centralne banke BiH.
Ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić (SNSD) odbio je potpisati nalog za prebacivanje novčanih sredstava CIK-u za uvođenje novih tehnologija, ali je prema novim zakonskim odredbama, zamjenik ministra finansija, Muhamed Hasanović (SDP) u mogućnosti potpisati nalog kada ministar finansija to odbije, što je i učinjeno. Na taj način, Centralna banka Bosne i Hercegovine je dana 20.08.2025. izvršila prijenos sredstava u iznosu od 112,5 miliona KM na račun Ministarstva finansija i trezora BiH koja su se u cijelosti prebacila CIK-u.
CIK BiH je potom 18.9.2025. objavila plan nabavki za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija.
Problem 3: Neosnovane žalbe na tender, s ciljem opstrukcije uvođenja novih tehnologija, a s vjerovatnom političkom pozadinom.
Nakon što je CIK BiH raspisao tender u novembru 2025. godine za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, pojavio se novi problem. Kontinuirano su se ulagale neosnovane žalbe s ciljem opstrukcije uvođenja novih tehnologija.
Ured za razmatranje žalbi BiH je rješenjima od 30.12.2025. i 13.01.2026. odbio uložene žalbe kao neosnovane. Ured je potvrdio da privredni subjekt koji je uložio čak tri žalbe nije dokazao postojanje aktivne legitimacije, niti je dokazao da barem hipotetički posjeduje neophodne finansijske i tehničke kapacitete za realizaciju ovako složenog projekta.
Problem 4: CIK tvrdi da je ponovno potrebno mijenjati Izborni zakon BiH ili od novih tehnologija nema ništa!
CIK BiH traži od Parlamentarne skupštine BiH da po hitnoj proceduri usvoji izmjene Izbornog zakona BiH. Navode da bez hitnih izmjena i dopuna nije moguće implementirati nove izborne tehnologije u izborni proces. Navode da najveći problem u implementaciji izbornih tehnologija predstavlja izgled glasačkih listića jer su postojeći preveliki i bilo bi ih teško skenirati.
CIK je svoju inicijativu uputio 27.10.2025. godine ali je teško za očekivati od političara u BiH da će, ovim povodom, išta poduzeti, tako da su oči javnosti ponovno uprte u OHR.
Porazno je koliko se aktivno radi na tome da izborni dan ne bude oslobođen dokazanih izbornih krađa i prevara. Iako smo svi svjesni da se izbori kradu, s obzirom na to koliko se političari bore da zadrže mehanizme kojima mogu krasti izbore, to nas navodi da se zapitamo kolike su zaista razmjere njihovih krađa i ima li vlasti bez krađe izbora?
Ono što je sigurno je to da se Opći izbori 2026. godine ne bi smjeli održati bez izbornih tehnologija. Nove tehnologije su ono što žele građani ove zemlje – to potvrđuju i istraživanja javnog mnijenja i podaci nevladinih organizacija. Peticiju Koalicije „Pod lupom“ za uvođenje novih tehnologija je potpisalo skoro 100.000 građana/ki, a prema ispitivanju javnog mnijenja 83% građana/ki BiH podržava uvođenje istih.
(H.K., Odgovorno)
