„Ako je utvrđeno postupanje suprotno načelima dobre uprave i ako su povrijeđena prava građana – kada će neko snositi odgovornost? Kada će se, umjesto preporuka, odgovornima u institucijama početi izricati prekršajni nalozi za kršenje zakona i prava građana? Jer bez odgovornosti, preporuke ostaju mrtvo slovo na papiru. Poručujemo Gradonačelniku da je možda vrijeme da se stvari pokušaju sagledati iz drugog ugla. Možda da pogledate našim očima, očima građana koji ne traže privilegije, nego građana koji traže jednako postupanje, građana koji vjeruju da zakon mora važiti jednako za sve. Jer u suprotnom, percepcija da „neki mogu sve, a drugi ništa“ prestaje biti percepcija i postaje realnost”, upozoravaju aktivisti iz Tuzle.
Da Grad Tuzla ima praksu postupanja koje nije u skladu sa načelima dobre prakse, pokazao je i slučaj podnošenja zahtjeva za pristup informacijama od strane istog udruženja prema Službi za prostorno uređenje i zaštitu okoline Grada Tuzla. Naime, u pokušaju da zaštite prava svojih članova i dođu do egzaktnih podataka, uputili su zahtjev za pristup informacijama nadležnoj službi Grada Tuzle – Službi za prostorno uređenje i zaštitu okoline. Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline, u čijoj je nadležnosti izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola, navela je da ne može dostaviti tražene informacije na osnovu lokacije, jer evidenciju vodi prema podacima investitora.
“Ovakvo obrazloženje može se tumačiti na samo dva načina: ili se na ovaj način pokušavaju uskratiti informacije od javnog značaja ili služba koja vodi upravne postupke iz oblasti prostornog uređenja ne raspolaže sistematizovanom evidencijom prema osnovnom elementu svakog takvog postupka – lokaciji”, navode iz udruženja “Ne diskriminacija ne mobing”.
Pri tome, aktivisti se drže pravila da u upravnim postupcima izdavanja urbanističkih i građevinskih dozvola upravo je lokacija centralni element postupka. Predmet postupka, kako navode, je zahvat u prostoru – na tačno određenoj parceli, u tačno određenoj zoni, pod tačno određenim urbanističkim uslovima.
No, da bi razjasnili da li je riječ o pogrešnom tumačenju zakona ili o sistemskom problemu, obratili su se Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. U nalazu i mišljenju, u okviru Preporuke broj P23/26, Ombudsmen je jasno naveo, da postupanje Gradske uprave Grada Tuzle nije u skladu sa načelima dobre uprave, da su opravdanja data za nepostupanje po zahtjevu nelogična, te je preporučeno poduzimanje mjera i radnji radi otklanjanja učinjenih povreda. Drugim riječima, nezavisna institucija za zaštitu ljudskih prava utvrdila je nepravilnosti u postupanju gradske administracije.
Još jedna preporuka. Još jedno upozorenje. Još jedno konstatujuće mišljenje da gradska administracija ne postupa u skladu sa standardima dobre uprave. Ali pitanje koje ostaje da proganja sve aktiviste jeste: Kada će loša uprava početi snositi konkretne posljedice takvog svog rada?
„Ako je utvrđeno postupanje suprotno načelima dobre uprave i ako su povrijeđena prava građana – kada će neko snositi odgovornost? Kada će se, umjesto preporuka, početi izricati prekršajni nalozi za kršenje zakona i prava građana? Jer bez odgovornosti, preporuke ostaju mrtvo slovo na papiru. Poručujemo Gradonačelniku da je možda vrijeme da se stvari pokušaju sagledati iz drugog ugla. Možda da pogledate našim očima, očima građana koji ne traže privilegije, nego građana koji traže jednako postupanje, građana koji vjeruju da zakon mora važiti jednako za sve. Jer u suprotnom, percepcija da „neki mogu sve, a drugi ništa“ prestaje biti percepcija i postaje realnost”, stav je aktivista iz Tuzle na ovu temu.
(J.M., Odgovorno)
