Po Indeksu percepcije korupcije TI-ja, koji analizira stanje u 182 zemlje, BiH je u 2025. u nešto boljem položaju, ali društvo u kome se nalazi, odnosno ko u Evropi je samo gori od nje, sve govori. I ne ostavlja mjesta nikakvom zadovoljstvu. Osim za one glupe i zlurade što vole kad im komšiji crkne krava makar se ni njihova djeca više nikad mlijeka ne napila.
Napredovati se može i stajanjem u mjestu (ili jedva primijetnim pomjeranjem). Tako, Bosna i Hercegovina, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, više nije najgora u regiji, jer se na to mjesto, zbog posljedica korupcije po ljudske živote i suzbijanja građanskih sloboda od strane vlasti, strovalila Srbija.
A i u Evropi više nismo na drugom mjestu, odmah iza najkorumpiranije Rusije, nego (sa ocjenom 34 od mogućih 100) na četvrtom – iza Rusije (22 od 100), koja je i dalje ubjedljivo najkorumpiranija u ovom dijelu svijeta, te Bjelorusije (31 od 100) i Srbije (33 od 100).
Dakle, po Indeksu percepcije korupcije TI-ja, koji analizira stanje u 182 zemlje, BiH je u 2025. u nešto boljem položaju, ali društvo u kome se nalazi, odnosno ko u Evropi je samo gori od nje, sve govori. I ne ostavlja mjesta nikakvom zadovoljstvu. Osim za one glupe i zlurade što vole kad im komšiji crkne krava makar se ni njihova djeca više nikad mlijeka ne napila.
Na prvom mjestu svjetske liste je Danska (sa ocjenom 89 od 100) a posljednje dijele Somalija i Južni Suda (sa svega 9 od 100). BiH, sa svojih 34 od 100 dijeli (sa Alžirom, Indonezijom, Laosom, Malavijem i Nepalom) od 109. do 115. mjesta na listi koja uključuje 182 zemlje.
U regiji, daleko najbolji rezulta, očekivano, ima Slovenija (58 od 100), koja dijeli od 41. do 44. mjesta na listi. Slijede Hrvatska (47 od 100), Crna Gora (46 od 100), Kosovo (43 od 100), Sjeverna Makedonija (sa 40 od 100), Albanija (39 od 100), BiH (34 od 100) i Srbija (33 od 100).
Transparency International konstatuje da je na Zapadnom Balkanu, sprovođenje antikorupcijskih mjera i dalje slabo, čak i u Albaniji i Crnoj Gori, koje najbrže napreduju ka tome da postanu članice EU. I da je kvalitet predloženih novih zakona ugrožen, jer civilno društvo ima ograničenu mogućnost da doprinosi kroz stručne konsultacije, a pritom je i malo povjerenja i da će se novi zakoni pravilno sprovoditi.
“Brojni primjeri da vlade Zapadnog Balkana pregovaraju o investicionim projektima visoke vrijednosti iza zatvorenih vrata izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog korupcije i neprimjerenog uticaja i stoje u oštroj suprotnosti sa standardima transparentnosti potrebnim za pridruživanje EU.”, navodi se u izvještaju. I naglašava da je nezavisno pravosuđe kamen temeljac borbe protiv korupcije i pozivanja onih na vlasti na odgovornost, ali da širom Zapadnog Balkana vlade nastavljaju da se mešaju u njegovu nezavisnost – često u pokušaju da održe nekažnjivost korupcije na visokom nivou.
Na Kosovu je predložena reforma koja promoviše integritet pravosuđa i tužilaštva potpuno zaustavljena. U Crnoj Gori postoji zabrinutost za nepristrasnost novoimenovanih sudija. U Severnoj Makedoniji efikasnost državnog tužioca je narušena značajnim nedostatkom resursa i stalnim napadima vlade, što je rezultiralo ostavkom glavnog tužioca u decembru 2025.. U Srbiji, nakon što je Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo prve istrage o navodnim zlostavljanjima od strane članova kabineta, suočilo se sa kampanjom blaćenja koju je vodila vlada, nedostatkom policijske podrške za istragu i zvaničnim najavama da će njegova nezavisnost biti uklonjena. A u BiH, u ovom kontekstu, napredak i dalje ometaju neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj na imenovanja sudija i da se efikasno reguliše nezavisnost i odgovornost sudija i tužilaca.
“Takvo BiH pravosuđe u zemlji koja je na samom dnu po stanju korupcije, i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih krivičnih dijela.”, naglašavaju iz Transparencyja.
Još jedna kritična oblast koja i dalje ostaje neadekvatno regulisana je sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera, gdje po novom zakonu na državnom nivou i dalje nije izrečena nijedna sankcija, u Republici Srpskoj je praktično ozakonjen sukob interesa proizvoljnim tumačenjima, a na nivou FBiH se zakon ne primjenjuje više 13 godina.
Bosna i Hercegovina, osim što je od 2012. do 2025. zabilježila pad ocjene percepcije korupcije za 8, u posljednjih 6-7 godina, umjesto neophodnog napretka, bilježi stagnaciju. Koja u realnom životu rezultira daljim padom životnog standarda i kvaliteta života građana, rastom nestabilnosti i nesigurnosti, odlaskom radno sposobnog stanovništva iz zemlje,… Uz istovremeno iživljavanje političara nad građanima, pokušaje smanjivanja nivoa ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući i slobodu javne riječi i organizovanja, podsticanje propagande i govora mržnje u javnom prostoru, te, demonstriranje spremnost na sve(!), u cilju opstanka na vlasti i zaštite kriminalno stečenog ličnog bogatstva.
Fokus ovogodišnjeg istraživanja Indeksa percepcije korupcije bio je, upravo, na posljedicama koje urušavanje demokratije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer se države sa izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima nadzora nad radom vlasti, efikasnije suprotstavljaju korupciji. Po tom pitanju u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer smo po stanju korupcije koje mjeri CPI među zemljama koje se ocjenjuju kao neuspjele demokratije i državama koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno uticao niz zakona u Republici Srpskoj koji je tokom prošle godine imao za cilj suzbijanje slobode govora i udruživanja kao i urušavanja pravnog poretka.
Globalni izvještaj objavljen uz rezultate Indeksa percepcije korupcije također je fokus stavio na transparentnost finansiranja izbornih kampanja koje je od vitalnog značaja za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu važno je reći da istraživanje TI BiH-a pokazuje da vlada potpuni mrak u ovoj oblasti. U zemlji gdje vlada privid demokratije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više nastoji ovladati izbornim procesom, što je i dokazano otkrivanjem masovnih izbornih prevara.
“Sa ovim nivoom korupcije BiH ne može praviti bilo kakve korake u evropskim integracijama a većinu reformi neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom. Ipak, i dalje gledamo očigledne opstrukcije reformskih procesa posebno od ključnih aktera u vlasti koji prolaze krizu legitimiteta i nastoje zadržati poluge moći odupirući se demokratskim procesima, kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od nezavisnih institucija u ovoj zemlji.”, navode iz Transparency Internationala. Apelujući na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da pruže podršku borbi protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati samo dalji koraci ka urušavanju institucija i suzbijanju ljudskih prava i građanskih sloboda.
(N.N., Odgovorno)
