“Naše kuće se nalaze na manje od 100 metara od ove lokacije i kamenolom je u neposrednoj blizini naših imanja i smatramo da smo jako ugroženi postojanjem i radom ovog kamenoloma zbog buke, zbog miniranja i potresa koje ta miniraju izazivaju.”, navodi se u saopštenju za javnost NGG “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma”, a koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Neformalna grupa građana “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma” već godinama ukazuje na brojne nepravilnosti u radu kamenoloma „Podići“ u kojem se vrši eksploatacija dolomita a koji se nalazi u bihaćkom naselju Međudražje. Iako eksploatacija traje već godinama, posljednjih godina dodatno su se intenzivirale pritužbe građana zbog niza nepravilnosti, ugrožavanja životne sredine kao i imovine građana a posebno zbog oštećenja kuća uslijed miniranja, uništavanja putne infrastrukture, nastanka klizišta, prekomjerne buke, prašine, kao i nepostojanja propisane infrastrukture u kamenolomu.
Dodatno zabrinjava što se kamenolom “Podići” nalazi unutar vodozaštitne zone izvorišta pitke vode Klokot i Privilica, gdje su – prema odlukama Općinskog, odnosno Gradskog vijeća Bihaća iz 2009. i 2019. godine – strogo zabranjene sve aktivnosti eksploatacije i miniranja. To je jedan od razloga što građani pozivaju Gradsko vijeće Bihaća da povuče vlastitu odluku o davanju saglasnosti na zaključenje ugovora o koncesiji i kasnije saglasnosti za prenos koncesionih prava, kao što je posljednje iz februara 2024. godine, jer je donesena protivno aktima koje je samo usvojilo te da u konačnici nadležno Ministarstvo raskine koncesioni ugovor za rad kamenoloma “Podići”.
“Naše kuće se nalaze na manje od 100 metara od ove lokacije i kamenolom je u neposrednoj blizini naših imanja i smatramo da smo jako ugroženi postojanjem i radom ovog kamenoloma zbog buke, zbog miniranja i potresa koje ta miniraju izazivaju. Imajući u vidu sve naše probleme sa kojima se suočavamo i činjenicu da se ovaj kamenolom nalazi u vodozaštitnoj zoni, naš osnovni cilj je da se preispita osnovanost i zakonitost izdatih dozvola za rad kamenoloma, prekine eksploatacija dolomita, i u konačnici zatvori kamenolom“, ističu mještani naselja i predstavnici neformalne grupe građana “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma”.
Mještani posebno naglašavaju da je na istoj sjednici 2019. godine, kada je donesena odluka o zabrani aktivnosti eksploatacije i miniranja na tom lokalitetu, Gradsko vijeće prvi put dalo saglasnost na prenos koncesije kao i da je Služba za upravljanje razvojem komunalne djelatnosti Grada Bihaća, tek nakon postavljenog vijećničkog pitanja, u junu 2024. godine uputila zahtjev Agenciji za vodno područje rijeke Save da hitno preispitaju vodnu dozvolu, da istu stave van snage i da o tome obavijeste Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona kako bi pokrenulo proceduru raskida koncesionog ugovora. Posljednja informacija koju mještani imaju od Agencije je iz aprila 2025. godine kada su informisani da je Agencija obavijestila Službu Grada Bihaća da je predmet proslijeđen na nadležno postupanje Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te da je status istog još uvijek nepromijenjen.
Bez obzira na sve ove nepravilnosti, nadležne institucije su u više navrata dale saglasnosti na prenos koncesije, a eksploatacija se i dan danas odvija bez adekvatnih dozvola i po cijenu sigurnosti građana.
Mještani poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva te da ne mogu dopustiti da privatni interesi budu važniji od prava građana Međudražja i Bihaća u cjelini na zdravu životnu sredinu i pitku vodu. U skladu sa tim pozivaju nadležne institucije da prekinu višegodišnje ignorisanje zakona i interesa građana, hitno zaustave neregularan rad kamenoloma i otklone sve štetne posljedice, uključujući potpunu rekultivaciju terena i otklanjanje štete na javnoj i privatnoj imovini. Također, kako sadašnji koncesioni ugovor ističe sljedeće, 2026. godine, kao lokalna zajednica protivimo se bilo kakvoj mogućnosti produženja koncesionog ugovora, odnosno nastavka rada kamenoloma.
(Odgovorno)
