“Gotovo nevjerovatno je da se iz “Voda Srpske” nisu oglašavali povodom ovog ekološkog incidenta, koji se iz Crne Gore zasigurno prelio i na područje BiH, tj. RS. Ispada da ovu našu javnu ustanovu Ćehotina interesuje samo kada je u pitanju izdavanje saglasnosti za eksploataciju šljunka iz njenog korita.”
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save (AVP) su informisali javnost da su početkom ovog mjeseca izvršili uzorkovanje površinske vode na lokalitetu rijeke Drine u naselju Vitković u Goraždu, najavljujući da će o dobijenim nalazima, sa posebnim osvrtom na koncentracije teških metala, pravovremeno informisati javnost i nadležne institucije.
Na ovaj način je od AVP javnost u našoj zemlji saznala o razlozima uzimanja uzoraka vode u rijeci Drini, iz koje se sve do ušća u rijeku Savu, osim Goražda, vodom za piće snabdijevaju i lokalne zajednice u Republici Srpskoj.
Naime, riječ je o ekološkom incidentu, koji su 25. juna prijavila ekološka društva iz Crne Gore, da je na deponiji Rudnika olova i cinka “Šuplja stijena” u naselju Šula, kod Pljevalja došlo do pucanja jalovišta rudnika, što je rezultiralo formiranjem šupljina promjera oko deset metara.
“Kroz ove šupljine, otpadne vode i veći dio jalovine infiltrirali su se u podzemne tokove, a potom dospjeli u izvorište Badanj, koje se ulijeva u rijeku Ćehotinu. Ovaj incident izazvao je zabrinutost zbog mogućeg prelaska zagađenja granice Crne Gore i utjecaja na vodne resurse u Bosni i Hercegovini. Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo je o ovom incidentu informisana od strane JU Zavod za javno zdravstvo Goražde. Incident u Šulima predstavlja ozbiljnu ekološku prijetnju sa potencijalno dalekosežnim posljedicama” – informacije su iz AVP, koja je, kako navodi, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, 03.07.2025. godine izvršila uzorkovanje površinske vode rijeke Drine u naselju Vitković.
Iz ove Agencije uvjeravaju da preduzimaju potrebne mjere praćenja i analize, te će nastaviti sa monitoringom stanja voda rijeke Drine u Federaciji BiH uz moguće proširenje mjerenja ovisno o dobivenim podacima.
“Ključ uspjeha u prevenciji i sanaciji ovakvih incidenata leži u pravovremenoj reakciji nadležnih institucija, transparentnoj saradnji između država i aktivnom uključivanju lokalnih zajednica u zaštitu okoliša. Nastavak praćenja stanja voda i poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite od presudne su važnosti za očuvanje kvaliteta voda i zdravlja stanovništva” – navode iz Agencije u Sarajevu, ali, barem do sada, javnosti nisu predočeni rezultati ispitivanja vode.
Crnogorski mediji o ovom slučaju izvještavaju da je zapravo ponor “isisao” šljaku i otpadne vode na flotacijskom odlagalištu Rudnika olova i cinka “Šuplja stijena” kod Pljevalja, zbog čega su otpadne vode završile su u izvorištu Badanj, čije se vode ulivaju u Ćehotinu. Za incident se saznalo tek kada je ribočuvarska služba SRK “Lipljen” došla u posjed fotografija i snimaka, koje potvrđuju opravdanost sumnje da se radi o potencijalno velikoj šteti, nanijetoj životnoj sredini izlivanjem otpadnih voda punih hemikalija.
Takođe, da se Rudnik “Šuplja stijena” godinama dovodi u vezu i sa zagađenjem Mjedničkog potoka, lijeve pritoke Ćehotine. Mjednički potok ima konstantno negativan uticaj na rijeku Ćehotinu koji se očitava u promjenama zajednica riba i organizama dna vodotoka, čak pet kilometara nizvodno od ušća. To su konstatovali ranije i stručnjaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) u izvještaju o stanju segmenata životne sredine u okolini Rudnika olova i cinka “Šupja stijena” u rudarskom naselju Šula i stanja ekosistema Mjedničkog potoka.
Međutim, ono što je u ovom slučaju čudno je da iz Javne ustanove “Vode Srpske” nema ni pomena Ćehotine, iako je ova rijeka u njenoj nadležnosti i zaduženi su za upravljanje njenim vodotokom.
“Gotovo nevjerovatno je da se iz “Voda” nisu oglašavali povodom ovog ekološkog incidenta, koji se iz Crne Gore zasigurno prelio i na područje BiH, tj. RS. Ispada da ovu našu javnu ustanovu Ćehotina interesuje samo kada je u pitanju izdavanje saglasnosti za eksploataciju šljunka iz njenog korita. Iako smo i tu ukazivali da je za čuđenje to što su za radove na uređenju rijeke Ćehotine na području Foče dodjeljivali privrednom društvu “Antikorozija” iz Gacka, koje je, prema dobijenim podacima, registrovano za djelatnosti antikorozivne zaštite, termoizolacije, poslove remonta, rekonstrukcije, održavanja i montaže opreme u elektroenergetskim i termoenergetskim objektima, vatrostalne radove, radove niskogradnje, vioskogradnje i hidrogradnje, ali ne i za vađenje i eksploataciju šljunka” – reakcija je aktivista koji se u slivu rijeke Drine bave zaštitom vodotoka i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka.
(Lj.Đ., Odgovorno)
