“Dana 30.1.2026. BHMAC nije dozvolio otvaranje zadatka jer je vozilo hitne medicinske pomoći bilo udaljeno 800 metara od lokacije. Šta se u međuvremenu promijenilo pa je sada prihvatljivo da to vozilo bude udaljeno čak 1,5 kilometar?”, pitaju iz udruženja “Kuti”.
Nastavlja se višegodišnja borba mještana mostarskog naselja Kuti, protiv otvaranja kamenoloma iznad njihovog naselja. Borba u kojoj su izloženi različitim oblicima pritisaka, obmana, javnih diskvalifikacija i u kojoj je vlast, prije svega lokalna, do te mjere uporna u podršci stranom investitoru i ignorisanju zakona i interesa vlastitih građana, da to izaziva opravdane sumnje u njene motive.
Danas, 24.02., iz Eko udruženja Kuti su se obratili javnosti upozorenjem da prema informacijama kojima raspolažu, BHMAC, na insistiranje investitora, narednih dana, namjerava ponovo pokušati ući na lokaciju spornog kamenoloma Zukulja i započeti deminiranje terena, koje je preduslov za dobijanje neophodnih dozvola za eksploataciju.
Podsjećamo da mještani blokiraju prolaz vozilima do kamenoloma i BHMAC-u, jer su nezadovoljni što se ne deminira čitavo područje, nego samo prostor potreban za nesmetan rad kamenoloma. Koji po svaku cijenu žele da spriječe, smatrajući da će na razne načine ugroziti njihovu egzistenciju na ovom području.
A namjerama BHMAC-a su zbunjeni.
“Demineri bi, sa svom opremom, do radilišta morali pješačiti najmanje 1,5 kilometar od najbliže tačke do koje automobil uopšte može prići. I to je samo teorija – dio puta je u izuzetno lošem stanju, pa je upitno može li vozilo i do te tačke bezbjedno doći. Također radi se o putu koji nije utvrđen i gdje je gradska inspekcija utvrdila tek trećinu dužine.”, navode iz Udruženja.
Podsjećaju da 30.1.2026. BHMAC nije dozvolio započinjanje deminiranja jer je vozilo hitne medicinske pomoći bilo udaljeno 800 metara od lokacije, što je procijenjeno neprihvatljivim bezbjednosnim rizikom u slučaju nesreće.
“Šta se u međuvremenu promijenilo pa je sada prihvatljivo da to vozilo bude udaljeno čak 1,5 kilometar?”, pitaju iz udruženja “Kuti”.
Iz Udruženja su naveli da su od ovog zadatka prethodno odustali i Civilna zaštita i Oružane snage BiH, upravo zbog izuzetno teškog i nepovoljnog terena, koji je potrebno najprije dovesti u tzv. nulti nivo.
“U dopisu Ministarstva odbrane BiH jasno je navedeno da je za to neophodna akreditovana mašina. Tu istu mašinu BHMAC je ranije tražio od Oružanih snaga, a sada se čini da se na taj zahtjev više ne osvrće. Bez dovođenja terena u nulti nivo, bezbjedan rad deminera nije moguć.”, upozoravaju aktivisti.
Pritom, prema riječima deminera iz Oružanih snaga, ali i same privatne firme koja želi preuzeti posao, takva mašina ne može pristupiti lokaciji „Zukulja“.
“Predstavnici BHMAC-a su više puta isticali da se projekt deminiranja ne može otvoriti bez jasno definisanog i prohodnog puta, posebno zbog pristupa hitne pomoći u slučaju nesreće. Danas, međutim, planiraju da demineri do lokacije idu pješke – starim, obraslim, uskim i potencijalno miniranim putem. Postavlja se pitanje: kako bi se u slučaju nesreće unesrećeni transportovao? Na nosilima, 1,5 kilometar do vozila, pa tek onda do centra urgentne medicine?”, ukazuju aktivisti na ozbiljne manjkavosti i nelogičnosti planiranih aktivnosti. I na ozbiljnost rizika.
“Ukoliko se ovaj plan realizuje, BHMAC preuzima punu odgovornost za živote deminera. Istovremeno, zbog očigledno neadekvatnih uslova rada, odgovornost se proširuje i na imovinu, živote mještana i stoku u neposrednoj blizini.”, upozorili su iz udruženja “Kuti”. I postavili pitanje:
“Da li je jedna državna institucija zaista spremna preuzeti takav rizik?”.
Aktivisti su izrazili i zabrinutost činjenicom da “policija patrolira selom, trošeći javne resurse, dok se stiče utisak da se time štite interesi privatnog investitora, a ne sigurnost građana”.
(T.H., Odgovorno)
