Aktivnosti su usmjerene i ka podršci lokalnim inicijativama, kao što je borba lokalne zajednice i aktivističkih grupa protiv proširenja rudarenja i izgradnje postrojenja za obradu magnezijuma na Kupreškoj visoravni.
Centar za životnu sredinu je u hercegovačkim kraškim poljima prisutan već duži niz godina, a rad sa lokalnim zajednicama im je, ističu, među prioritetnim aktivnostima ali i preduslovima uspješnog ostvarivanja ciljeva i vizije ove organizacije.
“Čovjek je integralni dio životne sredine, a ne samo pasivni posmatrač ili konzument njenih mnogih proizvoda. Značaj, čudesnost i obostranost te saradnje se malo gdje vidi tako jasno kao što je u kraškim poljima. Polje, ovakvo kakvim ga znamo se gubi sa gubitkom čovjeka, ono zarasta, prolazi sukcesiju i nakon nekog vremenskog perioda postaje sasvim novi ekosistem. Isto tako, čovjek bez svog okruženja, u potpunosti okružen betonom i tehnologijom, danas i vještačkom inteligencijom, a bez prirode prestaje biti čovjek, ili bar prirodan čovjek”, navode iz Centra za životnu sredinu.
“TROPOLJE I ZAPADNE STRANE” O GLAMOČKOM POLJU
Prošle je sedmice, u Glamoču u organizaciji udruženja “Tropolje i Zapadne strane”, pomoću granta koji je ovom udruženju dodijeljen od strane Centra za životnu sredinu, održana prezentacija “Riznica biljaka i prirodnih fenomena” čiji je cilj upoznavanje zainteresovane javnosti sa raznolikošću i značajem geoloških, bioloških i kulturoloških fenomena Glamočkog polja i njegove okoline.
Prezentaciju je održao Siniša Šolak, magistar geografije, koji je istako da je Glamoč među najvišim i najvećim kraškim poljima naše države.
“Raznolikost geoloških formacija, prisustvo velikog broja vrsta biljaka, kao i zadivljujuće dugo i bogato kulturno naslijeđe su nešto što Glamočkom polju daje na globalnom značaju, ali kao što je najteže biti prorok u svom selu kako poslovica kaže, tako mi često ono što je jako blizu ne vidimo, ili bar ne u cijelosti. Moja životna misija, a isto tako i cilj djelovanja organizacije koju sam osnovao i vodim je da kroz širenje znanja podstaknemo u svim građanima, ali i posjetiteljima Glamoča radoznalost i privrženost njihovom rodnom kraju, a koji će zauzvrat rezultirati poštovanjem i željom za njegovim održanjem” naveo je Šolak.
ISTRAŽIVANJE NA JAPAGAMA
Inače, Centar za životnu sredinu je započeo seriju istraživanja na Japagama, poznatom kraškom fenomenu na krajnjem zapadnom dijelu Kupreškog polja.
Radi se o sedam vrtača koje su smještene na cca 1 km2, od kojih je jedna sada jezero. Vrtača po imenu Kotlić je najdublja, sa 97 metara razlike između dna i vrha. Tu su i vrtače Ravnjača, Ikaća, Crljenka, Mrnjašica, Topalovica i Rastičevsko jezero.
“Svjesni smo zainteresovanosti lokalnog stanovništva i lokalne uprave da se ovaj prostor naučno istraži i u konačnici zaštiti, te smo ponudili početna istraživanja dvije komponente, biljaka i šišmiša, koje su za taj tip staništa dosta specifične i za koje očekujemo kvalitetne i zanimljive rezultate”, izjavila je, ovim povodom, Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
PODRŠKA LOKALNIM INICIJATIVAMA
Rezultati istraživanja će podržati inicijativu udruženja “Mladi za Kupres” koja je upućena ka Općinskom vijeću Kupresa, kako bi se ovo i još nekoliko lokaliteta, stavili pod formalnu zaštitu.
“Stanje na terenu nam ukazuje na neophodnost zaštite, počevši od ilegalne deponije građevinskog otpada, a sama popularizacija prostora će sigurno dovesti i do povećanja broja posjetitelja, što zahtijeva pravovremenu reakciju u smislu upravljanja ponašanjem istih, a u svrhu izbjegavanja nanošenja štete staništima, kao i zbog osiguranja sigurnosti posjetitelja, budući da postoji realna opasnost od pada, ali i susreta sa divljim životinjama, kao što su medvjedi”, dodao je Igor Kalaba, iz Centra za životnu sredinu.
Aktivnosti su usmjerene i ka podršci borbi lokalne zajednice i aktivističkih grupa protiv proširenja rudarenja i izgradnje postrojenja za obradu magnezijuma na Kupreškoj visoravni.
(T.H., Odgovorno / Foto: Igor Kalaba, CZZS)
