Zbog čega je Mjesna zajednica, koja bi trebala biti prva linija odbrane interesa svojih stanovnika, odlučila odustati od pravne borbe? Da li je riječ o pritiscima, ličnim interesima ili jednostavno nerazumijevanju ozbiljnosti problema? Takav potez, bez prethodne konsultacije s mještanima koje predstavlja, ne samo da šalje pogrešnu poruku, već ozbiljno narušava povjerenje građana u vlastite predstavnike.
U bihaćkom naselju Međudražje, u kamenolomu „Podići“, firma „Đuzelić“ d.o.o. iz Cazina, neometano od strane institucija, vrši eksploataciju dolomita, uprkos višegodišnjim upozorenjima građana da se radovi odvijaju unutar III vodozaštitne zone izvorišta Klokot i Privilica, gdje su aktivnosti poput miniranja, iskopavanja i eksploatacije strogo zabranjene.
Mještani Međudražja već godinama upozoravaju na brojne negativne posljedice rada kamenoloma – od oštećenja imovine, pucanja zidova kuća, uništavanja putne infrastrukture, pojave klizišta, do narušavanja općeg mira i zdravlja usljed konstantne buke, prašine i povećanog teretnog saobraćaja. Istovremeno, zabrinjavaju i ekološke posljedice po izvorišta vode za piće, što ovaj slučaj čini ne samo lokalnim problemom već i širim pitanjem zaštite prirodnih resursa.
No, dok borba građana traje, i mještani čekaju konkretne poteze institucija, sve češće se postavlja pitanje ko zapravo ne radi svoj posao?
Zanimljiv obrat desio se u slučaju vodne dozvole koju je firmi HC-ING d.o.o. Bihać (koja je do 2024. godine bila koncesionar za kamenolom „Podići“) izdala Agencija za vodno područje rijeke Save. Protiv izdatog rješenja žalbu je augustu 2024. godine izjavila Mjesna zajednica Zavalje, u čijem je sastavu i naselje Međudražje, a predmet je potom upućen na dalje odlučivanje Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
No, kada su mještani naselja Međudražje uputili dopis pomenutom Ministarstvu s upitom o statusu predmeta, uslijedio je iznenađujući odgovor: postupak je obustavljen jer je Mjesna zajednica Zavalje – odustala od žalbe???
Da podsjetimo, Mjesna zajednica Zavalje u ranijim fazama aktivno je učestvovala u osporavanju izdatih dozvola. Međutim, njena odluka da se povuče iz ovog konkretnog postupka – i to u trenutku kada su mještani očekivali podršku i odlučno djelovanje – pokreće niz ozbiljnih pitanja.
Zbog čega je Mjesna zajednica, odnosno njeno rukovodstvo, koje bi trebalo biti prva linija odbrane interesa svojih stanovnika, odlučilo odustati od pravne borbe? Da li je riječ o pritiscima, ličnim interesima ili jednostavno nerazumijevanju ozbiljnosti problema?
Takav potez, bez prethodne konsultacije s mještanima koje bi trebala da predstavlja, ne samo da šalje pogrešnu poruku, već ozbiljno narušava povjerenje građana u vlastite predstavnike.
Mještani Međudražja s pravom traže odgovor: U čijem interesu djeluje rukovodstvo MZ Zavalje? Jer u njihovom, smatraju – ne djeluje.
Povodom informacije o povlačenju žalbe vezane za vodnu saglasnost, kontaktirali smo i predsjednika MZ Zavalje, Marka Veljaču, koji nam je rekao da je tačno da imaju problem sa radom kamenoloma ali da oni neće dalje učestvovati u ovom postupku jer oni nisu dali saglasnost za rad kamenoloma nego Grad Bihać – pa tako Grad Bihać treba riješiti nastali problem. Pored toga, naglasio je da Savjet mjesne zajednice ima pet članova te da se većinski odlučilo da se MZ neće dalje miještati u ovaj postupak jer nemaju kapacitet da se time bave. Dodao je i da je odluka bila isključivo njihova te da nisu imali pritiske od bilo koga za ovaj potez.
Ovo nije izolovan primjer institucionalnog ignorisanja problema. Gradsko vijeće Bihać je još 2019. godine donijelo Odluku o zaštiti izvorišta Klokot i Privilica, kojom je potvrđena zabrana otvaranja i rada kamenoloma u vodozaštitinoj zoni, kao i u ranijoj Odluci iz 2009. godine. Ipak, iste godine je – na istoj sjednici, paradoksalno, dalo saglasnost za prenos koncesije sa firme „Horizont“ d.o.o. Bihać na HC-ING d.o.o Bihać.
Postupanja nadležnih evidentno su nerijetko kontradiktorna, zakašnjela ili potpuno izostanu, čime dodatno obesmišljavaju propise koje sami donose i koje bi trebali sprovoditi.
Priča o kamenolomu „Podići“ sve više postaje simbol šireg problema – nefunkcionalnog sistema, netransparentnih odluka sumnjive pozadine i marginalizacije glasa građana. Ako lokalne zajednice, poput Mjesne zajednice Zavalje, odustaju upravo u trenucima kada bi trebale najviše djelovati, onda je jasno da je potrebno otvoreno i javno postaviti pitanje njihove odgovornosti, legitimnosti i stvarne uloge u zaštiti interesa onih koje predstavljaju.
Borba za pravdu i očuvanje okoliša ne smije zavisiti od volje pojedinaca u institucijama, počevši od mjesnih zajednica – ona mora biti sistemski garantovana, dosljedna i utemeljena na zakonima i propisima.
(E.K., Odgovorno)
