„Ako ni predmeti koji se odnose na moguće ugrožavanje izvorišta pitke vode ne predstavljaju dovoljan razlog za provođenje ozbiljne istrage, postavlja se pitanje koji će okolišni kriminal uopće biti procesuiran?“, navodi se u saopštenju Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH podnijelo je Glavnoj kantonalnoj tužiteljici Kantona Sarajevo opsežnu pritužbu na Naredbu o neprovođenju istrage u predmetu koji se odnosi na višegodišnje nelegalno odlaganje građevinskog otpada u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode u Sarajevu. Pritužba osporava zakonitost odluke Kantonalnog tužilaštva, ukazujući na ozbiljne propuste u utvrđivanju činjenica, selektivnu ocjenu dokaza i izostanak ključnih istražnih radnji.
Riječ je o predmetu u kojem je Aarhus centar još 2023. godine dostavio obimnu krivičnu prijavu, potkrijepljenu zahtjevima za pristup informacijama, odgovorima institucija, inspekcijskim nalazima, fotografijama, video zapisima i drugom dokumentacijom prikupljanom tokom višemjesečnog rada. Uprkos tome, Tužilaštvo je zaključilo da ne postoje osnovi sumnje za provođenje istrage. Istovremeno, iz same odluke proizlazi da su inspekcije izlazile na teren, utvrdile nezakonito odlaganje otpada, izricale prekršajne naloge i dogovarale aktivnosti sanacije, što dodatno otvara pitanje kako je moguće tvrditi da ne postoje elementi nijednog krivičnog djela.
Posebno zabrinjava činjenica da Tužilaštvo u obrazloženju ove odluke navodi da je još 03. juna 2026. godine u povezanom predmetu broj T09 0 KTPO 0203680 25 već donijelo naredbu o neprovođenju istrage protiv pravnog lica MEVLUDIN COMMERC d.o.o. Sarajevo i odgovornih osoba, iako Aarhus centar u BiH nikada nije zaprimio tu odluku, niti mu je omogućeno da iskoristi zakonsko pravo na pritužbu. Smatramo da se time ozbiljno dovodi u pitanje transparentnost postupanja Tužilaštva i pravo podnosioca prijave na djelotvoran pravni lijek.
Pritužbom se od Glavne kantonalne tužiteljice zahtijeva ukidanje osporene odluke, provođenje istrage, pribavljanje kompletne dokumentacije, saslušanje svih odgovornih osoba te provođenje stručnih vještačenja iz oblasti hidrogeologije, zaštite okoliša i upravljanja otpadom, jer bez takvih dokaznih radnji nije moglo zakonito zaključiti da ne postoje osnovi sumnje za počinjenje prijavljenih krivičnih djela.
Ovakvo postupanje neminovno nameće pitanje: jesmo li uopće država koja istinski štiti okoliš?
Povodom podnošenja pritužbe, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, Emina Veljović, izjavila je:
“U Aarhus centru u BiH aktivna sam od 2015. godine. Za to vrijeme podnijela sam desetine krivičnih prijava u vezi sa teškim slučajevima uništavanja okoliša. Uz svaku prijavu dostavljali smo opsežnu dokumentaciju – prikupljali dokaze, analizirali propise, obilazili teren, pribavljali službene informacije i praktično radili posao koji bi trebali raditi brojni nadležni organi. Često imam osjećaj da, osim što sam pravnik, moram biti i inspektor, i forenzičar, i sudski vještak kako bih uopće uvjerila institucije da istraže ono što je očigledno“, istakla je Veljović, te nastavila:
“Nažalost, za više od deset godina rada još nisam doživjela da je bilo koje tužilaštvo u Bosni i Hercegovini utvrdilo krivičnu odgovornost za ozbiljno onečišćenje ili uništavanje okoliša. To je poražavajuća činjenica za pravnu državu i šalje opasnu poruku da su okolišni kriminal i ugrožavanje zdravlja građana praktično bez ozbiljnih posljedica. Zbog svega navedenog, moram se složiti sa brojnim kolegama iz okolišnog sektora koji tužilaštva, kada je riječ o okolišnim predmetima, nazivaju ‘smjeholaštvom’. To nije izraz nepoštovanja prema pojedincima koji profesionalno rade svoj posao, već izraz dubokog razočaranja sistemom koji godinama ne uspijeva pružiti djelotvornu krivičnopravnu zaštitu okoliša.“
Bosna i Hercegovina je potpisnica Aarhuske konvencije, a zaštita okoliša predstavlja ustavnu, zakonsku i međunarodnu obavezu svih javnih institucija. Ako ni predmeti koji se odnose na moguće ugrožavanje izvorišta pitke vode ne predstavljaju dovoljan razlog za provođenje ozbiljne istrage, postavlja se pitanje koji će okolišni kriminal uopće biti procesuiran?
Aarhus centar u BiH očekuje da Glavna kantonalna tužiteljica pažljivo razmotri podnesenu pritužbu, otkloni uočene procesne nedostatke i osigura da ovaj predmet bude ispitan na temelju svih raspoloživih dokaza, a ne zatvoren bez provođenja ključnih istražnih radnji.
(Odgovorno)
