„Nakon dugogodišnje borbe da zaštitimo svoje pravo na zdrav i siguran život, ova odluka nam daje nadu da će pravda biti zadovoljena i da će odgovorni konačno biti pozvani na odgovornost. Za nas ovo nije samo pravni korak, već i potvrda da glas građana može biti snažan i da se nećemo predati dok se ne zaštite naša osnovna ljudska prava i životna sredina na Dobrinji.“, poručio je Amar Taso, predstavnik neformalne grupe građana “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju“. U nastavku, geneza slučaja, u saopštenju Aarhus centra u BiH, koji pomenutoj grupi pruža pravnu pomoć.
Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, Aarhus centar u BiH obavještava javnost o pravnim dešavanjima u slučaju na kojem intenzivno radi posljednje četiri godine: izgradnji benzinske pumpe i skladišta kerozina u trećoj vodozaštitnoj zoni u Sarajevu.
Početkom septembra 2021. godine, mještani okupljeni u neformalnu grupu građana “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju” obratili su se Aarhus centru u BiH sa molbom za pravnu pomoć. Nakon niza upućenih zahtjeva za pristup informacijama, Aarhus centar je utvrdio da je Služba za urbanizam, stambene, imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Novi Grad Sarajevo investitoru “Hifa-Oil” d.o.o. izdala urbanističku i građevinsku dozvolu za izgradnju benzinske pumpe i skladišta kerozina (avionskog goriva).
Također je utvrđeno da je Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (dalje u tekstu: Kantonalno ministarstvo okoliša) izdalo okolinsku dozvolu – ali tek nakon što su već bile izdate urbanistička i građevinska dozvola od strane Općine Novi Grad Sarajevo istom investitoru.
Pravna borba za Dobrinju
Aarhus centar u BiH je tokom 2022. godine utužio sve četiri dozvole i to: urbanističku (prvobitna i revidirana), građevinsku i ekološku dozvolu. A kako je Kantonalno ministarstvo okoliša, kao drugostepeni organ nadležno i za urbanističku i građevinsku dozvolu, ovo Ministarstvo je tuženo za sve ove izdate dozvole. Početkom 2024. Aarhus centar u BiH je utužio i Općinu Novi Grad Sarajevo, s obzirom da nije omogućila ovom Udruženju pristup informacijama u odonosu na zatraženi primjerak uporabne dozvole, a kojom se investitoru “Hifa-Oil“ d.o.o. Tešanj dozvoljava skladištenje kerozina na lokaciji u ulici Kurta Schorka bb, Općina Novi Grad Sarajevo, sa obrazloženjem da se radi o “…informacijama koje sadrže povjerljive, komercijalne interese treće strane…“
Nakon tri godine čekanja, početkom 2025. godine, Aarhus centar u BiH je dobio prvu pozitivnu presudu od Kantonalnog suda u Sarajevu, a kojom je stavljeno van snage rješenje Općine Novi Grad Sarajevo i rješenje Kantonalnog ministarstva okoliša, a koji su svojim rješenjima odbacili žalbu Aarhus centra u BiH u odnosu na prvobitnu (inicijalnu) izdatu urbanističku dozvolu investitoru “Hifa-Oil“ d.o.o. Tešanj. Presudom je naloženo da se postupak ponovi na način da se adekvatno uključi u proces Aarhus centar u BiH. Međutim, početkom 2025. godine, Aarhus centar u BiH dobiva od Općine Novi Grad Sarajevo novo rješenje kojim se ponovo odbacuje žalba Aarhus centra u BiH, navodeći sljedeće: “ne slaže sa presudom Kantonalnog suda u Sarajevu“ a koja je donosena dana 14.11.2024. u korist Aarhus centra u BiH. Koristeći pravni lijek, Aarhus centar u BiH je uputio žalbu Kantonalnom ministarstvu okoliša, kao drugostepenom organu. U međuvremenu, Aarhus centar u BiH je pokrenuo i zahtjev za disciplinski postupak prema Kantonalnom sudu u Sarajevu, obzirom da Općina Novi Grad Sarajevo nije ispoštovala presudu ovog suda. A investitor, “Hifa-Oil“ d.o.o. Tešanj, je uputio zahtjev za vanredno preispitivanje sudske presude, Vrhovnom sudu BiH, u cilju osporavanja presude Kantonalnog suda u Sarajevu. Trenutno se čeka epilog na upućenu žalbu i zahtjev za disciplinski postupak Aarhus centra u BiH, kao i na upućeni zahtjev za vanredno preispitivanje sudske presude “Hifa-Oil“ d.o.o. Tešanj, a na koji je Aarhus centar u BiH pripremio i uputio odgovor.
Krajem aprila 2025. godine, nakon tri godine pravne borbe, Aarhus centar u BiH dobio je drugu pozitivnu presudu Kantonalnog suda u Sarajevu. Presudom od 22.04.2025. poništena su rješenja Općine Novi Grad Sarajevo i Kantonalnog ministarstva okoliša, kojima je prethodno odbačena žalba Aarhus centra na građevinsku dozvolu izdatoj firmi “Hifa-Oil” d.o.o. Tešanj. Sud je naložio Općini da postupi u skladu sa njegovim uputama.
Zanimljivo je da su i Općina Novi Grad Sarajevo i investitor “Hifa-Oil” d.o.o. Tešanj svoje odgovore na tužbu dostavili tek dvije godine nakon pokretanja postupka, neposredno pred donošenje presude. Odgovor Općine datiran je 14.04.2025., a odgovor investitora 15.04.2025., dok je presuda donesena 22.04.2025. Ostaje otvoreno pitanje da li se radi o slučajnosti ili koordinisanom postupanju.
Još se čeka sudski epilog u odnosu na utuženu, izmjenjenu urbanističku dozvolu, kao i na utuženo rješenje Općine Novi Grad Sarajevo, s obzirom da nije omogućila ovom Udruženju pristup informacijama u donosu na zatraženi primjerak uporabne dozvole, a kojom se investitoru “Hifa-Oil“ d.o.o. Tešanj dozvoljava skladištenje kerozina na lokaciji u ulici Kurta Schorka bb, Općina Novi Grad Sarajevo.
Okolišanje oko načina izdavanja okolišne dozvole – inspekcija i tužilaštvo nisu našli prostor za djelovanje
Što se tiče postupka po tužbi na izdatu okolinsku dozvolu investitoru “Hifa-Oil” d.o.o. Tešanj, Kantonalni sud u Sarajevu je krajem 2023. godine donio rješenje kojim odbacuje tužbu Aarhus centra u BiH kao preuranjenu.
Naime, Aarhus centar u BiH je uložio žalbu Kantonalnom ministarstvu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša na predmetnu okolinsku dozvolu. Ministarstvo je žalbu odbacilo, nakon čega se Aarhus obratio drugostepenom organu, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (FMOIT). FMOIT je uvažio žalbu Aarhus centra i naložio kantonalnom organu da istu uvaži. Međutim, Kantonalno ministarstvo je ignorisalo uputu i donijelo novo rješenje kojim je žalba ponovo odbačena.
Ovaj ciklus se ponavljao četiri puta; FMOIT bi svaki put uvažio žalbu Aarhus centra, a Kantonalno ministarstvo bi je ponovno odbacivalo. Nakon što upravna inspekcija pri Federalnom ministarstvu pravde nije reagovala na ovu pravnu nekonzistentnost, Aarhus centar je odlučio obratiti se Kantonalnom sudu.
Sud je rješenjem zaključio da tužba jeste preuranjena, jer drugostepeni organ, FMOIT, još uvijek nije donio konačan upravni akt. Tek nakon donošenja takvog akta, Aarhus će imati mogućnost da eventualno pokrene sudski postupak. Sada je na Federalnom ministarstvu okoliša i turizma da postupi u skladu sa žalbom Aarhus centra u BiH i donese zakonit, konačan akt.
Bitno je istaći da je Aarhus centar u BiH podnio i krivičnu prijavu protiv službenika u Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, vezano za način ishodovanje okolinske dozvole. Ali, Kantonalno tužilaštvo KS je donijelo krajem 2023. godine odluku da neće provoditi istragu u ovom predmetu.
Međutim, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo prihvatilo je pritužbu koju je 8. januara 2025. godine podnijela neformalna grupa građana “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju”, a koja se odnosila na raniju odluku da se istraga u predmetu izgradnje benzinske pumpe i skladišta kerozina ne provodi. Tužilaštvo je poništilo tu odluku iz decembra 2024. godine i naložilo nadležnom tužiocu da nastavi s istragom te da preduzme sve potrebne istražne radnje radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Ova odluka predstavlja važan korak ka osiguravanju zakonitosti, odgovornosti i efikasnosti u krivičnom postupku.
„Odluka Kantonalnog tužilaštva da poništi raniju odluku i naloži nastavak istrage predstavlja veliki uspjeh i važan korak za našu zajednicu. Nakon dugogodišnje borbe da zaštitimo svoje pravo na zdrav i siguran život, ova odluka nam daje nadu da će pravda biti zadovoljena i da će odgovorni konačno biti pozvani na odgovornost. Za nas ovo nije samo pravni korak, već i potvrda da glas građana može biti snažan i da se nećemo predati dok se ne zaštite naša osnovna ljudska prava i životna sredina na Dobrinji.“- poručio je Amar Taso, predstavnik neformalne grupe građana “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju“.
Ova odluka je naročito značajna jer jasno ukazuje na potrebu za transparentnošću i aktivnim učešćem građana u procesima koji se tiču njihovog životnog okruženja. Nepravedno ignorisanje tih prava ne samo da ugrožava pojedince, već i narušava povjerenje u institucije koje bi trebale štititi opšte dobro.
“Aktivno učešće građana u okolišnim temama i svim drugim društvenim pitanjima čini stub demokratije, odnosno drugi stub Aarhuske konvencije. Svjesnim podrivanjem tih temelja, ubrzo se ruši demokratska logika, gdje se prosječan građanin s razlogom može zapitati koji je okvir njegove sigurnosti i stabilnosti, ako nije u mogućnosti u miru uživati u svom vlastitom posjedu, ili ako nije siguran da voda koju pije i zrak koji udiše nije toksičan?” – ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Upravo se to pitaju i građani okupljeni u neformalnu grupu građana “Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju”. Naime, njihova osnovna ljudska prava, pravo na zdrav i čist okoliš, pravo na pristup informacijama, pravo na učešće u postupcima koji se tiču okoliša, pravo na čistu i dostupnu vodu, pravo na zaštitu zdravlja, pravo na imovinu i mirno uživanje posjeda, ozbiljno su ugrožena izgradnjom benzinske pumpe i skladišta kerozina u neposrednoj blizini njihovih domova.
(Odgovorno)
