“Za 3.9., drugi dan ZEPS-a, planiramo održati performans, gdje ćemo ukazati na planove za najavljenu izgradnju elektrolučne peći koja košta nekoliko stotina milona maraka, a za čiji rad je potrebna električna energija, koja se po našim saznanjima ne može dobiti iz solarnih panela, već pokretanjem spalionice. Želimo poručiti svima da nećemo dozvoliti izgradnju spalionice u Zenici, po svaku cijenu”, poručuju aktivisti ispred NGG “Ne spalionici otpada u Zenici”.
Dok se države Evropske unije bore da industrijsku proizvodnju podignu na najviši nivo i maksimalno iskoriste kao strateški interes, u Bosni i Hercegovini se ovakav interes zanemaruje, a rješenja se nude tek onda kada postaje prekasno. Najveći teret, svakako, podnose radnici i građani.
Građanski i eko aktivisti navode da kompanija Nova Željezara Zenica prema nezvaničnim informacijama planira graditi spalionicu otpada kapaciteta 1.200 t/dan. Poznato je da povećanje kapaciteta dovodi do smanjenja ukupnih godišnjih troškova po toni otpada, te za postrojenje kapaciteta 300.000 t/g iznosi 85 EUR t/g. Dodaju da udio potreban za neometan rad sistema za tretman dimnih plinova kao i sredstava i reagenasa i dalje ostaje na nivou od 17% godišnjih troškova ili 15 EUR/t, što na dnevnoj osnovi iznosi 18.000 EUR.
Uprava kompanije je još početkom aprila tekuće godine donijela odluku o gašenju Visoke peći zbog ekonomske nerentabilnosti, nelikvidnosti i problema sa osiguravanjem sirovina i energenata. U sudskom postupku zaključeno je da nakon njenog gašenja više nije moguće nastaviti integralnu proizvodnju čelika u dotadašnjem obliku.
Gradonačelnik Zenice, povodom novonastale situacije u Novoj Željezari Zenica, donio je 27.04. Rješenje o formiranju stručne radne grupe sastavljene od eksperata iz relevantnih oblasti. Zadatak radne grupe je izrada cjelovite stručne studije o budućnosti Sistema daljinskog grijanja, koja će obuhvatiti detaljnu analizu postojećeg stanja, identifikaciju ključnih izazova, te predlaganje konkretnih, održivih i dugoročnih rješenja, s ciljem osiguranja stabilnog i kontinuiranog snabdijevanja građana toplotnom energijom.
Vlada FBiH je, prema navodima iz medija, bila odlučna da donese poseban zakon koji se tiče upravljanja Željezarom. No, službeni dokumenti potvrđuju da je Ured Vlade FBiH za zakonodavstvo 12.05. izričitno upozorio na ustavnopravne rizike i manjkavosti. Umjesto vraćanja teksta na doradu i usklađivanje, Vlada je već 14.05. utvrdila Prijedlog zakona o Željezari i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Nakon što je Parlament FBiH usvojio prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova željezara Zenica od posebnog sistemskog značaja za FBiH, Općinski i Kantonalni sud u Zenici odbili su prijedlog Vlade FBiH o uvođenju vanredne uprave u ovoj kompaniji.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 16.07. u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, usvojila Federalni plan upravljanja otpadom, ključni strateški dokument kojim se uspostavlja novi koncept upravljanja otpadom u Federaciji BiH i stvaraju pretpostavke za usklađivanje sistema s evropskim standardima i principima cirkularne ekonomije. Aktivisti navode da su prema usvojenom Planu, spalionice otpada predviđene u Sarajevu i Bosanskom Petrovcu.
Početkom avgusta, održani su trilateralni sastanci u sjedištu Vlade FBiH na temu rješavanja situacije u Željezari. Komentarišući daljnje korake, suvlasnik i generalni direktor Nove Željezare Zenica Ahmed Hamzić istakao je da budućnost fabrike ne vidi u pokušajima oživljavanja ekonomski neodržive integralne proizvodnje, već u stvaranju uslova za realizaciju novih investicija.
“Ukoliko Vlada Federacije BiH zaista želi pomoći radnicima, Zenici i kompletnoj državi BiH, mnogo korisnije bi bilo da se fokusira na stvaranje poslovnog ambijenta za realizaciju investicije u novu elektrolučnu peć vrijednu oko 400 miliona KM. Potrebne su mjere u vidu zabrane izvoza starog željeza koje će osigurati sirovinsku bazu, ubrzati investicione procese i omogućiti postepeni povratak što većeg broja radnika u proizvodnju. Time bi Bosna i Hercegovina zadržala proizvodnju čelika, ali na principima zelene energije i tehnologije koje danas koriste razvijene evropske zemlje.”
Hamzić je naglasio da je svima jasno da integralna proizvodnja više nema ekonomsku perspektivu, što je dokazano i kroz sudska vještačenja, te da se i Vlada i Sindikat moraju prilagoditi realnim tržišnim okolnostima.
“Došlo je vrijeme da se okrenemo novim tehnologijama koje su ekološki prihvatljive, ekonomski održive i koje radnicima nude bolje i sigurnije uslove rada. Budućnost Nove Željezare nije u vraćanju na modele iz prošlosti, već u izgradnji modernog Industrijsko-logističkog parka sa ciljem dugoročnog poslovanja i stvaranja više od 3.500 radnih mjesta” objavljeno je 5.8. na web stranici preduzeća.
Prema rješenju Općinskog suda u Zenici, stečajni postupak otvoren je 12.8. u 15h, a za stečajnog upravitelja imenovan je Jasmin Hadžirašidović. Sud je pozvao sve osobe kojima Nova Željezara Zenica duguje novac da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u “Službenim novinama FBiH” prijave svoja potraživanja prema stečajnom dužniku. Jedan od ključnih narednih datuma je 8. decembar 2026. godine. Za taj dan u 10 sati zakazano je ispitno i izvještajno ročište u zgradi Općinskog suda u Zenici. Na ročište će biti pozvani vjerovnici koji prijave svoja potraživanja, kao i stečajni upravitelj.
Osim radnika Željezare koji su ostali bez posla, povodom zakulisanih radnji oko Željezare trpe i radnici zeničke Toplane koji su po treći put protestovali ispred upravne zgrade Nove Željezare, koja je sa 65 posto učešća njihov većinski vlasnik, dok 20 odsto učešća pripada Gradu Zenica. Stoga je ponudu vlasnicima dao i gradonačelnik – otkup kompletnog kredita i dodatnu isplatu za vlasništvo nad Toplanom. U Kabinetu gradonačelnika, održan je sastanak kojem su prisustvovali gradonačelnik Fuad Kasumović, uprava JP „Grijanje“ Zenica, suvlasnik Nove Željezare Zenica, Ahmed Hamzic i vlasnik Pavgord-a Gordan Pavlović. Nakon razgovora i razmatranja aktuelne situacije, zajednički je potvrđeno da Zenica neće ostati bez grijanja.
Građani na terenu su se također angažovali. Četiri mjesne zajednice koje se nalaze na lijevoj strani Željezare, a to su Podbriježje, Tetovo, Banlozi i Gradišće, se protive izgradnji energane ili spalionice. Provedene su javne tribine, s ciljem podizanja svijesti građana. Pritisak je urodio plodom. Na sjednici GV održanoj 2.2., većinom glasova je usvojen Urbanistički plan Zenice za period 2021.-2041., iz kojeg je Gradonačelnik izbrisao kompletan pasus, na kojeg su upozoravali aktivisti, kao i pojedini vijećnici, u kojem je navedena mogućnost izgradnje energana na komunalni otpad, odnosno spalionice smeća. U članu 37, stav 2 i 3 se navodi da nije dozvoljena izgradnja ili rad postrojenja i pogona koji proizvode visoke koncentracije zagađujućih tvari u zraku, koji zahtijevaju termičke ili metalurške procese visokih temperatura, uključujući topljenje, sagorijevanje, koji generiraju otpad ili tehnološki otpad koji zahtijeva specijalizirane tretmane, koji predstavljaju povećan rizik od negativnog utjecaja na zdravlje stanovništva, koji ne ispunjavaju kriterije “čiste proizvodnje” i niskoemisijskih tehnologija, koji mogu pogoršati kvalitet zraka u zoni koja je ocjenjena kao područje s ograničenim kapacitetom za raspršivanje emisija.
“Zabranjuje se bilo kakav vid tretmana i trajno odlaganje otpada unutar poslovno-proizvodnih zona P1 i P2. Dozvoljena su privremena odlaganja industrijskog otpada do momenta deponovanja na zakonski predviđene lokacije za tu vrstu otpada”, navodi se na strani 15 u Službenim novinama Grada Zenice, broj 3 od 29.4.2026.
Međutim aktivisti su mišljenja da plan izgradnje Spalionice prevazilazi okvire Zenice i Zeničko-dobojskog kantona, te sumnjaju da se planira uvoziti otpad iz EU u našu zemlju, koji će se spaljivati, donoseći pojedincima enormnu dobit. Stoga ponavljaju da neće dozvoliti izgradnju Spalionice u Zenici.
“Za 3.9., drugi dan ZEPS-a, planiramo održati performans, gdje ćemo ukazati na planove za najavljenu izgradnju elektrolučne peći koja košta nekoliko stotina milona maraka, a za čiji rad je potrebna električna energija, koja se po našim saznanjima ne može dobiti iz solarnih panela, već pokretanjem spalionice. Želimo poručiti svima da nećemo dozvoliti izgradnju spalionice u Zenici, po svaku cijenu”, poručuju aktivisti ispred NGG “Ne spalionici otpada u Zenici”.
(J.M., Odgovorno)
