Postoje sumnje da je ignoriranje prostornih planova kojima je predviđena zaštita i očuvanje vrijednih šuma ustvari oblik institucionalne korupcije.
Vlasti Zeničko-dobojskog kantona sve do sada nisu ispunile obavezu da, shodno Prostornom planu za period 2009-2029. godina, izrade Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton „Zaštićena prirodna cjelina Tajan, Žuča, Rubnica i Trstionica“, čime bi zaštitili 7.144,75 hektara zemljišta na području lokalnih zajednica Kakanj i Zavidovići.
Iako ih je na to obavezivao, u 2008. godini donešeni, „Zakon o proglašenju Spomenika prirode Tajan“ i utvrđena posebno vrijedna šumskogospodarska područja Žuča, Ribnica i Trstionica, vlasti su odugovlačile sa ispunjenjem te zakonske obaveze. A prema tvrdnjama ekologa koji su se zalagali da se zakon provede, to je isključivo iz razloga što to nije odgovarala interesnim grupama. Mada su neprovođenje zakona vlasti ZDK pravdale da u budžetu kantona nije bilo sredstava za izradu i provedbu tog dokumenta, pa iz tih razloga nije došlo do realizacije.
Tek je unazad dva mjeseca, prvenstveno zbog pritisaka eko-aktivista, uključujući i tužbu Međunarodnom sudu u Strazburu, ponovo pokrenuta ova tema i stvari su se, barem se tako čini, počele pokretati sa mrtve tačke.
„Gornja Trstionica – Bukovica i područje Duboštica – Tribija su Prostornim planom kantona čak planirana kao rezervati prirode i za oba smo podnijeli međunarodne tužbe, jer su dijelovi oba na nezakonit način dati pod koncesiju. Rješavajući po prvoj tužbi protiv države Bosne i Hercegovine, Sekretarijat Bernske konvencije pri Vijeću Evrope donio je odluku u kojoj poziva nadležne u BiH da sprovedu obustavu svih aktivnosti, konkretno su naveli rudarske, koje mogu da ugroze životnu sredinu na tom području. Argumentovano smo iznijeli dokaze da su dosadašnje aktivnosti pripreme i rad rudnika „Rupice“ uzrokovale gubitak određenih životinjskih vrsta, pogoršanje njihovih staništa, te da su nastupile posljedice po vazduh, vodu i zemljište i nanesene sveukupne štetne posljedice“ – kaže za portal Odgovorno.ba aktivstica neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva” Hajrija Ćobo.
A, kako stvari stoje, četiri predviđena područja za zaštitu bi se mogli zaštititi tek u narednoj godini, iako su intenzivnije aktivnosti na realizaciji započele krajem marta ove godine. Naime, 28.03.2025. godine je Federalna uprava za inspekcijske poslove – Inspektor za zaštitu prirode rješenjem zatražila postupanje JP „Šumsko-privredno društvo ZDK“, koje je 03.04.2025. godine uputilo „Inicijativu za usaglašavanje Zakona o proglašenju Spomenika prirode Tajan sa Zakonom o zaštiti prirode“ i „Inicijativu za izradu Postornog plana područja posebnih obilježja za Spomenik prirode Tajan“ proslijedilo Skupštini ZDK kantona.
Kako je za ispunjenje zakonskih obaveza za zaštititu četiri područja potrebno izraditi novi zakon, jer je prethodni Zakon o zaštiti prirode FBiH iz 2003. godine pretrpio značajne izmjene, a potrebno je izraditi i novi „Zakon o proglašenju Spomenika prirode Tajan“, Skupština ZDK je 22.04.2025. godine Vladi ZDK i Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK proslijedila Inicijative na postupanje.
„S tim u vezi, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK će u sklopu izrade Godišnjeg plana rada Ministarstva za 2026. godinu planirati ovu aktivnost, kako bi se ista planirala i u Programu rada Vlade i Skupštine ZDK za 2026. godinu“ – informacije su iz nadležnog ministarstva ZDK.
Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja za kanton „Zaštićena prirodna cjelina Tajan, Žuča, Rubnica i Trstionica“, osim u kantonalnom Prostornom planu za period 2009-2029. godina, ima uporište i u Prostornom planu općine Zavidovići za period 2016-2036. godina i Prostornom planu općine Kakanj za period 2010-2030. godina.
Osim eko aktivista, za zaštitu područja u svojim lokalnim zajednicama zainteresovana je prvenstveno općina Kakanj, koja je 2023. godine dala saglasnost za uspostavu zaštićenog područja „Gornja Trstionica – Bukovica“ i to na federalnom nivou, čime bi se vrijedno šumsko područje Prašuma Trstionica izuzelo iz kantonalnog plana i proglasilo da je od značaja za Federaciju BiH.
Podsjećamo, osim ekologa iz Kaknja i Zavidovića, i drugi ekolozi iz ZDK su pokretali aktivnosti kako bi privolili vlasti da zaštite šumska i druga vrijedna područja prirode. Iz Žepča „Matinski vis“, u Varešu „Zvijezdu“, u Olovu „Orlja“, u Zenici “Babino-Tvrtkovac”.
Ovi poslednji su godinima „nagovarali“ vlasti svog Grada da pokrenu proglašenje Parka prirode “Babino-Tvrtkovac” i da time zaštite područje površine 60 kvadratnih kilometara. Njihove su sumnje da je ignoriranje prostornih planova kojima je predviđena zaštita i očuvanje vrijednih šuma ustvari oblik institucionalne korupcije. Međutim, umjesto da pokrene zaštitu vrijednih šuma proglašenjem Parka prirode „Babino-Tvrtkovac“, što je i predviđeno Prostornim Planom grada, Gradsko vijeće Zenice je na sjednici održanoj 27.8.2020. godine tu tačka skinulo sa dnevnog reda bez obrazloženja.
Zatim su Udruženja “Eko forum” Zenica, Savez izviđača grada Zenice i “Eko Tvrtkovac”, od maja 2021. do aprila 2022. godine proveli niz aktivnosti kako bi se stekli uslovi za zaštitu ovog vrijednog područja. Ali, nakon toga je kompletan proces blokiran jer Grad Zenica nije pokazivao više interes da na dnevni red Gradskog vijeća uvrsti inicijativu za davanje saglasnosti za proglašenje tog Parka prirode, iako je u Planu rada za 2023. godinu imala predviđenu tačku dnevnog reda “Inicijativa za pokretanje procedure za proglašenje Parka prirode “Babina-Tvrtkovac”. Za utjehu ekolozima zeničke vlasti su u naselju Pepelari, koje pripada obuhvatu planiranog parka “Babino-Tvrtkovac” donijele odluku o zaštiti dva stabla „tise“, starosti 3.000 godina, koje su među najstarijim primjercima tog rijetkog drveta u Evropi i u svijetu.
“Umjesto da pokrenu proglašenje Parka prirode, predviđenog i Prostornim Planom grada, Gradsko vijeće Zenice je na svojoj sjednici 6.10.2023. godine usvojilo zaštitu dvije tise u naselju Pepelari” – pojasnio je za naš portal dugogodišnji NVO aktivista i ekolog Davor Šupuković.
(Lj.Đ., Odgovorno)
